Tehnologija televizora – LCD paneli i osvjetljenje

Kako zapravo radi LED LCD TV? Na što je potrebno obratiti pozornost kod kupnje novog televizora? Pročitajte detalje u našem novom vodiču kroz LCD tehnologiju.

Kvaliteta slike na televizoru ovisi o više parametara, no glavni su tehnologija izrade panela, procesiranje slike i tip pozadinskog osvjetljenja. Često su ti podaci skriveni ili se uopće ne navode u specifikacijama. Pogledajmo stoga na što je valja obratiti pozornost kod kupnje novog televizora.

Današnji televizori spadaju u tri osnovne vrste, zapravo dvije i pol jer plazme su i službeno napuštena tehnologija. Postoje LCD televizori, kojih je 99.9% na tržištu, te OLED televizori koje trenutno proizvodi samo LG. OLED je definitivno tehnologija budućnosti, no danas – a i sljedećih nekoliko godina – LCD tehnologija će suvereno vladati tržištem, s time da će UHD polako preuzimati primat pred FullHD televizorima.

Pogledajmo stoga kako rade, te koje su prednosti i nedostaci pojedinih LCD panela i tehnologija. S obzirom da se radi o LCD tehnologiji, dolje navedeno vrijedi i za klasične FullHD televizore i za nove UHD uređaje.

Kako radi LCD televizor?

Pojednostavljeno, LCD panel – ploča – sa tekućim kristalima je postavljena između pozadinskog osvjetljenja i filtera boja. LCD paneli ne proizvode svjetlo, stoga je potrebno pozadinsko osvjetljenje da  bi smo vidjeli sliku. Do prije koju godinu to su bile CCFL (fluorescentne) lampe, te uređaje smo zvali LCD televizori. Danas su to efikasnije LED diode, stoga nove televizore često nazivamo i LED LCD televizori.

LED diode mogu biti smještene po rubovima LCD panela (EDGE LED televizori) i direktno iza LCD panela (Direct LED televizori). Napredniji modeli znaju pametno upravljati pozadinskim osvjetljenjem – lokalno zatamnjivati pojedine dijelove, da poboljšaju kontrast. Također, sinkroniziranim treperenjem LED dioda poboljšava se vrijeme odziva, slika je manje mutna u pokretu.

Zašto bi smo uopće htjeli upravljati LED diodama? Zbog problema s kontrastom. LCD paneli ne mogu u potpunosti blokirati pozadinsko osvjetljenje – što se traži kod prikaza crne boje – pa slika može biti manje ili više isprana kad gledate TV po noći.

Bolje je imati što više zona koje možemo zatamniti, njihov broj se najčešće kreće od osam do 128 kod najboljih Direct LED televizora sa lokalnim zatamnjenjem. Ta mogućnost dolazi od srednje klase televizora, primjerice od LG LB670 modela naviše.

Kontrast televizora

Za početak, prisjetimo se što je to omjer kontrasta televizora. Jednostavno, to je svjetlina bijele podijeljena sa svjetlinom crne boje, što se mjeri u cd/m2. Ako je svjetlina bijele 150 cd/m2, svjetlina crne 0.05 cd/m2, kontrastni omjer tog televizora iznosi 150 / 0,05 = 3000 : 1.

Možemo i ovako reći: bijela boja tog televizora je tri tisuće puta svjetlija od crne.

U praksi, izmjereni kontrastni omjeri na ANSI šahovnici današnjih LCD panela kreću se od 800 : 1 do 5000 : 1, bez utjecaja pozadinskog osvjetljenja koje može značajno povećati te rezultate.

No i s time smo daleko marketinških milijunskih omjera kontrasta, stoga na taj podatak ne trebate previše obraćati pažnju. Uostalom, i sami proizvođači su to shvatili pa danas češće opisno govore o kontrastu…

Vidljivi kut

Još jedna prilično beskorisna informacija u specifikacijama odnosi se na vidljivi kut. Naime, 99.9% televizora ima definiran vidljivi kut od 178 stupnjeva. Znači nema problema s vidljivim kutom? Samo na papiru; u praksi, dovoljno je da legnete na trosjed, pa da vam slika na televizoru izblijedi ako gledate neku jeftiniju VA matricu.

Vidljivi kut definira se kao otklon pod kojim kontrast LCD televizora ne pada ispod 10:1.  Ovako mala brojka nije tipfeler te otkriva zašto gotovo svi televizori imaju vidljivi kut od 178 stupnjeva. Daleko realnije bi bilo definirati vidljivi kut kao orklon pod kojim kontrast zadržava barem cca 70% svoje vrijednosti.

U praksi, pojedini televizori već pod otklonom od 30 stupnjeva vidljivo izblijede jer im kontrast padne nekoliko puta. U istim uvjetima bolji IPS panel zadrže cca 80 – 90% kontrasta, pa slika izgleda nepromijenjeno.

Tipovi LCD panela

Kvaliteta slike televizora uvelike ovisi i o tipu LCD panela koji je ugrađen. Danas postoje tri osnovne podvrste LCD tehnologije: TN, VA i IPS.

Twisted Nematics matrice su najbrže i najjeftinije za proizvodnju, no imaju najslabiji kontrast i loš vidljivi kut. TN LCD paneli se ne ugrađuju u televizore, no prevladavaju kod prijenosnih računala i PC monitora. Nativni kontrast im je od 200 : 1 do 1000 : 1

VA – u podvrstu Vertical Alignement LCD matrica spadaju S-PVA, MVA, PSA, UV2A… Zajedničko im je da imaju solidan vidljivi kut te najbolji kontrast općenito. Nativni kontrast im se kreće do 5.000 : 1, no te matrice su relativno trome (spore). Treba spomenuti PSA, zadnju inačicu Va matrica koja ima vrlo dobar vidljivi kut, ali i nešto niži kontrast od oko 2.500 : 1.

IPS – In Plane Switching – postoji desetak inačica IPS tehnologije: AS-IPS, S-IPS, H-IPS. Samsungov PLS itd. No njihove karakteristike su vrlo slične; najbolji vidljivi kut, dobro vrijeme odziva, ali i nešto slabiji kontrast koji se u praksi kreće od 800 : 1 do 1300 : 1.

 

Očito je dakle, da savršen LCD panel ne postoji – IPS ima bolji vidljivi kut i vrijeme odziva, VA kontrast.

IPS panel je općenito možda bolji odabir ako je TV opremljen sposobnim lokalnim zatamnjenjem; u suprotnom, crna boja po noći može biti sivkasta. IPS panele koristi LG u svim modelima, Panasonic u većini (osim AS600 – AS640 serije koja ima VA), te određenim Sony modelima. Isključivo VA panele koristi Samsung, S-PVA i MVA u jeftinijim modelima, PSA se koristi od H6800 serije naviše, ali sporadično i u jeftinijim modelima.

Kako odabrati koji LCD panel je bolji za vaše potrebe? Kontrast je praktično nemoguće ocijeniti u jako osvijetljenim trgovinama, no razlike u vidljivom kutu se vide – sami procijenite koji LCD panel vam nudi bolji kompromis svojstava…